Podvezivanje jajovoda i vazektomija – sigurni oblici trajne kontracepcije

U oblasti reproduktivnog zdravlja, trajne metode kontracepcije često ostaju u sjeni privremenih opcija, iako nude dugoročna i vrlo pouzdana rješenja. Dok su hormonske metode i intrauterini ulošci češće tema razgovora, postupci poput podvezivanja jajovoda i vazektomije predstavljaju ozbiljnu alternativu za one koji su sigurni u svoju odluku o planiranju porodice.

Ove metode sterilizacije se sve češće razmatraju kao odgovoran izbor za partnere koji ne žele ili ne planiraju buduće potomstvo. Uz stručno mišljenje ginekologinje dr. Susanne Unsworth, donosimo pregled najvažnijih informacija.

Šta je podvezivanje jajovoda?

Podvezivanje jajovoda je medicinski postupak kojim se trajno blokira prolazak jajne ćelije kroz jajovode, čime se sprječava mogućnost začeća. Najčešće se izvodi laparoskopski i može se kombinovati s drugim zahvatima poput carskog reza.

Prema riječima dr. Unsworth, ovaj zahvat ima visoku efikasnost, sa životnom stopom neuspjeha manjom od 0,5%. Ipak, kao i kod svake medicinske procedure, postoje potencijalni rizici, uključujući promjene u menstrualnom ciklusu, bolove u karlici i, u rijetkim slučajevima, posttubalni sindrom.

Važno je napomenuti da podvezivanje ne utiče na hormonalnu ravnotežu niti izaziva menopauzu. Međutim, preporučuje se dobro razmisliti prije donošenja odluke, jer povratak na plodnost najčešće nije moguć.

Šta je vazektomija?

Vazektomija je trajna metoda muške kontracepcije, kojom se prekidaju ili zatvaraju sjemenovodi, čime se sperma više ne izlučuje prilikom ejakulacije. Postupak je kratak, izvodi se ambulantno i uz lokalnu anesteziju.

Efikasnost vazektomije je izuzetno visoka – stopa neuspjeha je manja od 0,1%. Rizici su minimalni i obično uključuju blagu nelagodu, privremenu bol ili oticanje. Rijetko, muškarci mogu razviti dugotrajan bol poznat kao sindrom bola nakon vazektomije.

Važno je naglasiti da vazektomija ne utiče na libido, proizvodnju hormona, niti na seksualnu funkciju. Takođe, kao i kod podvezivanja jajovoda, ova procedura ne pruža zaštitu od spolno prenosivih infekcija.

Najčešće zablude i činjenice

• Uprkos visokoj efikasnosti, sterilizacija je često okružena mitovima. Evo nekoliko važnih činjenica:
• Hormonalni status ostaje nepromijenjen – ni podvezivanje ni vazektomija ne utiču na proizvodnju hormona.
• Seksualna funkcija se ne mijenja – oba zahvata ne utiču na libido ni na seksualnu izvedbu.
• Nema zaštite od SPI – preporučuje se korištenje kondoma u situacijama s povećanim rizikom.

Kome su ove metode namijenjene?

Trajne metode kontracepcije preporučuju se osobama koje su sigurne u svoju odluku da ne žele više (ili uopće) imati djecu. Kako navodi dr. Unsworth, važno je razgovarati s partnerom i zdravstvenim stručnjakom prije konačne odluke.

Parovi bi trebali uzeti u obzir stabilnost svoje veze, dugoročne planove, psihološke aspekte i druge dostupne opcije poput spirale ili hormonskih metoda koje nisu trajne. Kod žena koje već planiraju operaciju (npr. carski rez), moguće je razmotriti podvezivanje kao dodatnu mjeru.

Informisana odluka je ključ

Bez obzira na odabranu metodu, ključno je da svaka osoba ima pristup tačnim i stručnim informacijama. Kroz otvoren razgovor sa stručnjacima i uz poštovanje lične autonomije, moguće je donijeti odgovornu i informisanu odluku u skladu sa sopstvenim zdravstvenim i životnim okolnostima.

Trajna kontracepcija nije za svakoga – ali za one koji su sigurni, može donijeti mir, sigurnost i kontrolu nad vlastitim životom.